Monday the 15th - - Hostgator Coupon
  • -

  • -

  • -

  • -

"Moja je majka bila vjernica, moj je otac bio ateist. U djetinjstvu sam vjerovao u Boga i besmrtnost duše, onako kako o tome uči vjera koju sam primio od rođenja. Ne sjećam se točno u kojoj sam godini života vjeru izgubio, ali se sjećam da sam najviši stupanj nevjere dostigao u dobi 15-16 godina. Bilo je to najburnije razdoblje u mom životu. Sav je život u mojim očima bio izgubio svaki smisao i vrijednost. S prezirom sam gledao na sebe samog i na druge ljude, vidjevši u sebi i u njima tek besmisleni komadić mesa, koji je nastao tko zna zbog čega i radi čega, koji će u vječnosti postojati manje od jedne sekunde, uskoro će zauvijek istrunuti, te se u sljedećim beskrajnim milijunima i milijardama godina neće više nikada ponovno pojaviti. Zašto živim, zašto učim, zašto radim, zašto volim? Ta tako je besmislen, smiješan... A onda sam osjetio, da možda smrt nije kraj...; da postoje stanoviti zakoni u prirodi...; da me nešto vodi velikome cilju..."

Ludwik Lazar Zamenhof (1859-1917) rodio se u Białystoku (gradu u sjeveroistočnoj Poljskoj, koja je u to vrijeme bila u sastavu Ruskog Carstva). Po zanimanju je bio liječnik. Godine 1887 izdao je knjižicu "Međunarodni jezik", pod pseudonimom dr. Esperanto ("doktor koji se nada"), prema kome je poslije nazvan međunarodni jezik opisan u knjižici. Godine 1901, pod latinskim pseudonimom Homo Sum ("Čovjek sam") L. L. Zamenhof je objavio knjižicu "Hilelizam", prvu verziju projekta, koji je imao za cilj premošćivanje ne samo jezičnih (pomoću neutralnog međunarodnog jezika), nego i svjetonazorskih barijera između ljudi rođenih, raslih i odgajanih u različitim vjerskosvjetonazorskim tradicijama.

Knjižica je bila namijenjen (židovskim) sunarodnjacima L. L. Zamenhofa, za koje je autor pretpostavljao da će prvi prihvatiti projekt. Prakticirajući hilelizam kao univerzalno prihvatljiv racionalni, neutralni pogled na život i svijet, njegovi sunarodnjaci bi oduševili za stvar druge ljude (narode) u svijetu (slično kako je to bio slučaj s kršćanstvom). Međutim, od malobrojnih sunarodnjaka L. L. Zamenhofa, koji su imali mogućnost upoznati se s knjižicom (odmah po njenom izlasku iz tiska izdavač je bankrotirao te je knjižica ostala nekoliko godina nedostupna) samo ih je nekoliko pokazalo stanovito zanimanje za projekt. Godine 1906. Zamenhof je objavio (ovoga puta na esperantu) drugu verziju hilelizma (uskoro pod novim imenom - homaranizam). Homaranizam (od esperantskih riječi "homaro" ljudski rod, čovječanstvo i "ano" član, pripadnik) je smjerao ne samo izgradnji univerzalnog, neutralnog, humanističkog pogleda na život i svijet, nego - čak u prvom redu - što pravednije rješenje etničkih problema među različitim etničkim zajednicama.